Skromni i marljivi odgojitelj

U 71. godini, 2. prosinca u Zagrebu je umro Pavao Knezović, istaknuti klasični filolog, dugogodišnji nastavnik Hrvatskih studija (od 10. prosinca 2019. Fakulteta hrvatskih studija) autor studija hrvatskoga latiniteta, nositelj i izvođač kolegija na preddiplomskom studiju latinskoga jezika i diplomskom hrvatskoga latiniteta: Latinski jezik, Latinska patristika, Pregled latiniteta humanizma i renesanse, Rimska književnost, Vulgata, Hrvatsko latinističko nasljeđe.

Istaknuti klasični filolog Pavao Knezović

Pavao Knezović rođen je 26. svibnja 1949. u Crnopodu (BiH). Godine 1975. završio je studij klasične filologije i arheologije na Filozofskom fakultetu u Skopju. Magistrirao je 1983, a doktorirao 1989. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Vergilijev utjecaj na latinsku poeziju dubrovačkih pjesnika 18. i prve polovice 19. stoljeća. Od 1977. do 1991. radio je kao asistent prof. Željku Puratiću, a poslije kao docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 1982. stipendist je talijanske vlade te boravi na usavršavanju u Rimu (Facoltà di letere e filosofia), gdje u Propagandi, bibliotekama i arhivima traga za tekstovima hrvatskih latinista. Od 1991. do 1993. radio je u Srednjoj školi za primalje i fizioterapeute, a potom od 1993. do 1998. u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Zagrebu. Od 1998. do 2005. znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Kao vanjski suradnik predaje kolegije iz rimske književnosti na Sveučilištu u Zadru i Mostaru. Od 1. listopada 2005. do umirovljenja 2016. radio je kao redoviti profesor na Odsjeku za hrvatski latinitet na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Pavao Knezović bio je voditelj i suradnik na brojnim projektima koji su tematizirali hrvatsku latinističku baštinu: Književnojezični latinizam u franjevačkoj baštini (MOZŠ), Kanonske vizitacije Senjske i Krbavske ili Modruške biskupije (MZOŠ), Percepcija Turaka u hrvatskoj latinističkoj historiografiji (MZOŠ), Hrvatska latinistička historiografija (MZOŠ). Glavna su mu područja istraživanja bila utjecaji antike, napose Vergilija, kod hrvatskih autora latinskoga pera te hagiografija u hrvatskome latinitetu. Posebnu je pozornost posvećivao istraživanju zaboravljenih arhiva franjevačkih samostana i neistraženoj franjevačkoj književnosti. Time potaknut inicirao je niz znanstvenih skupova pod naslovom Tihi pregaoci. Taj je projekt do danas iznjedrio 16 zbornika kojima je prof. Knezović bio glavnim urednikom a koji se na interdisciplinaran način bave franjevcima s prostora Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Upravo je kroz Tihe pregaoce mnogima omogućio da se etabliraju u znanstvenoj zajednici. Godine 2011. pokrenuo je na Hrvatskim studijima sveučilišni diplomski studij hrvatskoga latiniteta, jedini takav studij u Hrvatskoj na kojem je neprestano studentima isticao važnost istraživanja našega latiniteta i ukazivao na njegovu zanemarenost. Profesor Knezović na svojim je projektima odgojio generacije klasičnih filologa i povjesničara u koje je utkao rijetko viđenu marljivost i akribičnost, ali i poniznost u znanstveno-nastavnom radu.

Autorom je sveučilišnoga udžbenika Latinski jezik 1–2 (sa Šimom Demom), gimnazijskih udžbenika Li La disco i Vestibulum linguae Latinae, Čerigajski anđeo (sa Šimom Demom), Blago knjižnice Kačićeva samostana u Zaostrogu (sa Šimom Jurićem), Documenta historiam Croaticam spectantia (sa Željkom Trkanjcem), preveo je i bilješkom popratio djelo Sebastijana Slade Fasti litterario-Ragusini, uredio pretisak Grammatica Latino-Illyrica Lovre Šitovića. Autorom je više od 120 znanstvenih radova i brojnih prijevoda s latinskoga jezika.

Bio je član upravnoga odbora Hrvatskoga društva klasičnih filologa, član Hrvatskoga arheološkoga društva i Društva ljubitelja antike BiH. Godine 2016. prilikom umirovljenja dobio je spomen-medalju Sveučilišta u Zagrebu.

Nastavničkim i znanstvenim radom prof. Knezović zadužio je klasičnu filologiju u Hrvata i ostavio primjer koji treba slijediti.